
Da je raznih kriza i pošasti svih vrsta uvijek bilo potvrđuje nam povijest. Ipak, s vremena na vrijeme dogode se (točnije bi bilo reći da sami proizvedemo) malo snažnije, trajnije, obuhvatnije, složenije, razornije i izazovnije krize. Vrlo vjerojatno većina živućeg čovječanstva nije nikada doživjela ekonomsku krizu poput ove koja trenutno trese svijet. Ne čudi stoga da je pažnja modernog čovjeka posljednje dvije godine usmjerena samo na jednu krizu, jednu koja je otvorila put i mnogim drugima.
Američke banke i hipotekarne agencije početkom 2007. godine počele su primjećivati novi obrazac ponašanja svojih dužnika – porast stope neplaćanja rata kredita uzetih za kupnju domova. Kako se broj neplatiša povećavao, gubici financijskih institucija postajali su sve očitiji a sekuritizacija takvih oblika dugovanja pobrinula se da se teret rasporedi po svjetskome financijskome sustavu. Razgranat bankarski sustav razasuo je toksičnu imovinu (često spominjane drugorazredne hipotekarne kredite) po cijelome razvijenome svijetu pokrenuvši kolaps kreditnih tržišta, cijena svih oblika imovine i ekonomske aktivnosti. Pojednostavljeno govoreći, visoka tolerancija banaka na stopu rizika kod biranja dužnika te razvijen i složen svjetski financijski sustav od krize američkog nekretninskog tržišta stvorili su čudovište zvano kreditna kriza kojoj se kraj još uvijek ne vidi.


Enciklika Sv. Oca Benedikta XVI «Caritas in Veritate» objavljena je 29. VI 2009 posvećena je socijalnom nauku Crkve i relevantna je za raspravu o sadašnjoj krizi, posebno poglavlja:
II Razvoj u naše vrijeme,
III Bratstvo, Ekononmski Razvoj i Civilno Društvo,

INTERVJU S ZVONIMIROM BALETIĆEM IZ BUSINESS.HR-a (14.07.2009.)
napomena uredništva: ovaj tekst ne izražava jedinstveno mišljenje uredništva, objavljujemo ga radi poticanja rasprave na vrlo važnu temu : monetarne i fiskalne politike
Autor: Ratko Bošković
Bivši član Vlade, danas umirovljeni istraživač Ekonomskog instituta u Zagrebu i akademik, dr. Zvonimir Baletić, prošloga se tjedna na skupu u HAZU u svojemu izlaganju zauzeo da se Hrvatska u borbi s recesijom više osloni na vlastiti novac i domaće fiskalne poticaje. Mediji su taj prijedlog dočekali na nož. Zašto je istupio s tom inicijativom, koju podržava skupina istaknutih hrvatskih ekonomista, s akademikom Baletićem razgovarali smo u njegovu kabinetu u Institutu u kojem i dalje svaki dan radi premda je u mirovini.

Poslušajte integralnu verziju predavanja profesora Andree Fumagallija, koji je 11.06.2009. govorio u net.klubu MAMA u Zagrebu. Vjerujemo da će Fumagallijevo predavanje biti od interesa širokom krugu ekonomista, politologa, sociologa te ostalih osoba koje se bave društvenim znanostima, kao i aktivistima. U prvom dijelu predavanja Fumagalli daje kratki historijski pregled kretanja kapitalizma u zapadnim zemljama, od fordističkog razdoblja prve polovice 20. st. do razdoblja koje naziva "kognitivni kapitalizam" iz 1990-ih te 2000-ih. Ova razdoblja karakteriziraju...

As we believe that this crisis cannot be solved without reforming the monetary and regulating the financial system, this page is to be updated with the latest developements in theese fields, so feel free to post any valuable resources below. Looking forward to G20 summit in London, we bring you reading that we find interesting.
In line with our "holistic approach", we present four documents calling for International Finacial System reform. First two were written for G20 Washington summit that took place in November 2008, whist the third is six years older, but is relevant as it reflects official G24 standpoints. Last document is something that we found accidentaly, a new formulation of an old Kenyes idea, introduction of world reserve currency - called Terra International Monetary Union.
We also recommend a book titled: The Future of Money - Creating New Wealth, Work and a Wiser World , by WAAS member Bernard Lietaer.

Sedam pitanja o krizi - traže odgovore!
Vlada RH nedavno (26.veljače o.g.) je iznijela svoje «Antirecesijske mjere», napokon priznajući da smo suočeni s recesijom. Razne prijedloge i kritike dale su vodeće političke stranke, Ekonomski institut, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska udruga banaka i brojni drugi. Vlada je nešto ranije osnovala Ekonomsko vijeće. O recesiji, o krizi govore i pišu mnogi ekonomski stručnjaci.

Od Ervina Lászlóa (bivšeg člana Rimskog kluba i osnivača Club of Budapest) te Davida Woolfsona (predsjednika Club of Budapest Canada) dolazi nam upozorenje o sveopćoj svjetskoj krizi te poziv za hitno djelovanje (v. State of Global Emergency Draft Declaration)

Kao doprinos raspravi o tečaju kune, njegovim prerspektivama i utjecaju na gospodarska kretanja prenosimo iz subotnjeg Večernjeg lista (7.3.2009.) intervju Ljubice Gatarić sa Vladimirom Gligorovom, stručnjakom Bečkog instituta za međunarodna gospodarska istraživanja.